Ekonomija Slovenije ubrzala uz rast od 5% u drugom kvartalu

Ekonomija Slovenije realno je porasla za 5,0% na godišnjem nivou u drugom kvartalu 2026. godine, što je njen najsnažniji rast od početka 2022. i svrstava zemlju među najbrže rastuće ekonomije EU za koje su dostupni podaci

Najnoviji podaci Statističkog zavoda Slovenije pokazuju da je rast značajno ubrzao sa 3,2% u prvom kvartalu. BDP je u prvoj polovini godine porastao za 4,1% u odnosu na isti period 2025.

Rast je u velikoj meri podstakla snažna domaća tražnja, koja je povećana za 5,9%, uz veću potrošnju domaćinstava i značajan rast investicija.

Građevinarstvo se izdvojilo kao najveći pokretač rasta, pri čemu je dodata vrednost u tom sektoru porasla za 15,9% na godišnjem nivou. Investicije u zgrade i objekte skočile su za 19%, uključujući rast stambene gradnje od 5,8% i povećanje od 23,6% kod ostalih zgrada i objekata.

Ojačala je i potrošnja domaćinstava, koja je porasla za 3,4%, najbržim tempom u poslednjih šest kvartala. Posebno je snažna bila potrošnja na trajna dobra, koja je povećana za 10,1%.

Investicije su ostale još jedan važan izvor zamaha, uz rast bruto investicija u osnovna sredstva od 13,2%. Investicije u mašine i opremu povećane su za 10,1%, dok je potrošnja na transportnu opremu porasla za 14,7%.

Porasla je i spoljna trgovina Slovenije, pri čemu je izvoz robe i usluga povećan za 6,4%, a uvoz za 7,6%. Brži rast uvoza ipak je umanjio ukupni rast BDP-a za oko pola procentnog poena.

Solidan rast zabeležili su i drugi važni sektori. Dodata vrednost u trgovini, transportu i ugostiteljstvu povećana je za 5,2%, dok je prerađivačka industrija porasla za 4,3%, ostvarivši najbolji rezultat u poslednjih 18 meseci. Nastavljen je i blagi rast zaposlenosti, pri čemu je broj zaposlenih na godišnjem nivou povećan za 0,3%, na 1,101 milion.

Snažni rezultati u prvoj polovini godine znatno su iznad aktuelnih prognoza rasta Slovenije za celu godinu, koje se uglavnom kreću oko 2%. Ipak, ekonomske institucije ostaju oprezne u pogledu izgleda, ukazujući na neizvesnost na međunarodnim tržištima, posledice rata na Bliskom istoku i sve češće ekstremne vremenske pojave kao moguće rizike za budući rast.

Imate vest ili priču koju želite da podelite?

Pošalji

Povezujemo donosioce odluka u Adria regionu

Povezano